Savjet pedagoga
Brojna su istraživanja pokazala da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitačke vještine, spremnija su za samostalno čitanje… Stoga čitanje djetetu treba postati dio svakodnevnog ugodnog druženja roditelja i djece.
Čitanje djetetu od najranije dobi:
- pomaže u stvaranju posebne emocionalne veze između djeteta i odraslog
- izaziva zadovoljstvo i ugodu djeteta
- uvodi dijete u svijet umjetnosti i književnosti
- unapređuje djetetove sposobnosti slušanja
- pomaže u razvoju opažanja, promatranja, pažnje, pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja
- uvodi dijete u raznoliki svijet zbivanja i iskustava, razvija djetetove interese, omogućava stjecanje znanja
- bogati njegov rječnik i govorne sposobnosti
- pomaže djetetu da razvije predčitačke vještine neophodne za samostalno čitanje
- bogati maštu i kreativno mišljenje
- razvija djetetove osjećaje i sposobnost uživljavanja u osjećaje drugoga
- pomaže usvajanju moralnih vrijednosti i humanih poruka
- pridonosi motivaciji za samostalno čitanje i uživanju u čitanju i knjizi
- pomaže djetetu da zavoli knjigu.
Kada čitati:
- s čitanjem valja započeti od rođenja djeteta (slušanje glasa odraslog razvija slušnu osjetljivost za glasove i govor, iznimno važnu predčitačku vještinu)
- čitajte djetetu uvijek kad imate priliku, no stvarajte i posebne rituale čitanja (prije spavanja, uz popodnevni odmor…)
- ponesite djetetovu slikovnicu i čitajte u situacijama kada se negdje čeka (kod liječnika, u uredima, na putovanju i sl.)
- čitajte kad ste i Vi i dijete opušteni da biste mogli uživati
- procijenite kada valja prestati jer je dijete umorno i gubi koncentraciju.
Kako čitati:
- pronađite udobno i mirno mjesto za čitanje, isključite sve što bi Vas moglo ometati
- držite knjigu ispred djeteta da ju ono može dobro vidjeti i dodirivati
- uključite dijete u čitanje tako da razgovarate o slikama, ponavljate riječi koje mu se sviđaju i postavljate pitanja; dajte mu da lista stranice…
- pokazujte rukom riječi koje čitate; dijete tako uči vezu pisanog i govornog jezika i pravila hrvatskog jezika
- preskočite riječi koje dijete ne može razumjeti
- čitajte priču u cjelini radi doživljaja, a zatim razgovarajte o njoj
- potaknite dijete da ono priča priču, slušajte ga
- čitajte izražajno, ne dopustite da Vam glas postane monoton., čitajte s izmjenama ritma i glasnoće, činite stanke i dajte djetetu dovoljno vremena da “proradi” ono što je čulo
- birajte knjigu koju ćete čitati zajedno s djetetom; ponovno čitajte istu knjigu ako to dijete traži
- čitajte s djetetom razne materijale kojima ste u kući okruženi (recepte, upute, poštu…) da ono vidi smisao i primjenu pisanja i čitanja.
Tekst slikovnice treba biti prilagođen djetetovoj sposobnosti razumijevanja poruke koju prenosi; zanimljiv, smislen, pisan jasnim i djetetu razumljivim, pravilnim jezikom.
Slikovnica se mijenja s djetetovim odrastanjem:
- slikovnice za najmanju djecu (u prvoj i drugoj godini života) više sliče igrački no knjizi – rasklapaju se u lepeze, sastavljaju u maštovite oblike, izrezane su i oblikovane prema nekom liku na slici, debele, izrađene od kartona ili mekane i savitljive, izrađene od tkanine, spužve ili plastike; nadopunjene zvučnim efektima…
- u ranoj dobi djeca vole slikovnice s ritmičkim stihovima, brojalicama i pjesmicama koje uvijek ponovno i sa zadovoljstvom slušaju
- prve su djetetove slikovnice obično tzv. pojmovne (spoznajne) slikovnice (slike predmeta, ljudi, okruženja iz prirode…) koje su za malo dijete i prvi udžbenici uz koje uči tumačiti sliku, prepoznavati, govoriti, opisivati, uspoređivati…
- slike u slikovnicama za najmlađu djecu ne smiju biti opterećene suvišnim detaljima koji bi mogli odvlačiti djetetovu pažnju; dok su djeci mlađe dobi primjerene slikovnice s više slika, a manje teksta, starijima je uz ilustracije potrebna i složenija radnja
- kako dijete odrasta i osamostaljuje se u razgledavanju, listanju i čitanju slikovnica, ilustracije sve više gube informativnu funkciju i u sve većoj mjeri ispunjavaju estetsku – slika više ne pomaže shvaćanju teksta, već obogaćuje doživljaj
- četverogodišnjacima i petogodišnjacima zanimljive su radnje s jednostavnim zapletom, priče o ljudima i događajima bliskim njihovom iskustvu, dok djecu u šestoj godini života zanimaju složenije priče o ljudima i prirodi bliskih i dalekih krajeva, a zatim basne i bajke
- starijoj predškolskoj djeci primjerene su slikovnice s maštovitim nedorečenim ilustracijama, jer dijete slušajući i čitajući samo stvara predodžbe o likovima i radnji
- interes djeteta za teme i vrste slikovnica ovisi o njegovu stupnju razvoja, ali i o bogatstvu poticaja i iskustvu koje ima sa slikovnicama i čitanjem
Ne zaboravite!
- budite poticaj Vašem djetetu u svim aktivnostima vezanim uz čitanje
- čitajte i sami jer dijete rane dobi mnogo toga uči po modelu
- u čitanju djetetu trebaju sudjelovati oba roditelja
- budite uvijek okruženi knjigama i materijalima za čitanje
- otkrijte što najviše veseli Vaše dijete pri čitanju, upoznajte njegove čitateljske interese
- učlanite dijete u dječju knjižnicu što ranije, zatražite savjet knjižničara o tome što čitati djetetu određene dobi
- darujte djetetu slikovnice što češće.
